Ono što jedemo nas ubija

Ono što jedemo nas ubija, ono što dišemo nas ubija, a čak i voda za piće predstavlja smrtnu opasnost.

Realno, često je riječ o zastrašivanju potaknutom od strane farmaceutske industrije kojima drama pomaže u prodaji proizvoda i stvaranju profita na račun lakovjerne javnosti.

– Krajnji cilj vladajućeg sistema je da svaku pobunu protiv njega okvalifikuje kao mentalni poremećaj, pa uz pomoć farmaceutske mafije zdrave ljude pretvori u bolesne, koje će također tretirati samo kao ‘pokvarene mašine’ i izvor profita – tvrdi francuski parlamentarni poslanik i ljekar.

Lijekovi – priča o obmani

Radi se o svojevrsnoj “borbi s vjetrenjačama” jer su na drugoj strani kapital i industrija farmacije, kao i cijeli zdravstveni sistem, čija struktura to podržava. U zdravstvu se to odnosi na zaradu medicinske, u prvom redu farmaceutske industrije. Na taj način tzv. farmaceutska mafija utišava prirodne tradicionalne lijekove te proizvodi sintetičke, koji najčešće imaju brojne nuspojave i navikavaju organizam na to da se bez njih više ne može. Stručnjaci ističu samo neke od modernih i trendi zdravstvenih briga koje su najčešće obična glupost.

1. Danas svi imaju osjetljivost na gluten 

Gluten je protein koji se nalazi u pšenici daje elastičnost tijestu, pomažući mu da se podigne i zadrži svoj oblik. On se nalazi u pšenici, raži, ječmu te zobi. Većina prehrambenih namirnica sadrži gluten, od pica, tjestenina, hljeba i raznih industrijski prerađenih namirnica.

Pažnja koju privlači gluten nije nastala toliko zbog priče oko celijakije, već zbog kontroverznih studija koje tvrde da ljudsko tijelo nije sposobno probavljati gluten u mjeri u kojoj ga mi unosimo u sebe.

2. Halitoza je izmišljena bolest

Halitoza najčešće nastaje usljed fermentacije čestica hrane anaerobnim gramnegativnim bakterijama u ustima, čime se stvaraju hlapljivi sumporni spojevi, poput vodikovog sulfida i metala merkaptana. Kod nekoliko sistemskih bolesti se stvaraju hlapljive materija koje se mogu osjetiti u dahu, a koje se, iako nemaju posebno neugodan miris, tipično smatraju halitozom.

Zbog zadaha sve više ljudi posjećuje ljekare, koji propisuju specijalne paste za zube i vode za ispiranje usta, na čemu industrija zarađuje ogroman novac. Ali, stručnjaci tvrde da je zadah u većini slučajeva obična izmišljotina te da je prirodno da se u dahu osjeća određen miris te se to stanje najčešće može popraviti većim unosom vode i promjenom prehrane.

3. Detoksikacija je glupost 

Dodaci prehrani i razni preparati za detoksikaciju tijela te mršavljenje jedno su od najbrže rastućih tržišta na svijetu, a za njihovo djelovanje postoji vrlo malo dokaza. Na primjer, vrlo su popularni detoks proizvodi na bazi mlijeka od čička ili maslačka, ali nema studije koja potvrđuje njihov efekat.

Jetra prirodno eliminira neželjene materije u tijelu kroz izmet i urin, a uzimanje skupih lijekova ne samo da ne može pomoći, već opterećuju jetru dodatnim spojevima koje mora razgraditi.

4. Ispiranje vagine ne da je dobro, već je opasno 

Najveći mit je da vagine imaju neugodan miris. Ali osim ako imate ozbiljnih problema, bilo koji prirodan miris je normalan. Vagine ne trebaju mirisati poput parfimerije i ne treba se tretirati kao nešto što treba popraviti. Znači, zaboravite na mirisne kupke ili posebne čistače za ispiranje materice na kojima industrija sve više zarađuje, jer bilo koji proizvod koji može promijeniti vašu pH ravnotežu može uzrokovati i pojavu gljivica.

5. Snižavanje lošeg holesterola spriječava bolest srca 

Možda jedan od najvećih zdravstvenih mitova zapadne kulture jeste zloupotreba izmišljenog termina “loš holesterol” od strane medija i medicinske struke. Osim toga naivna javnost je prevarena lažnom vezom holesterola i kardiovaskularnih bolesti.

Nikada nije dokazano da holesterol uzrokuje bolesti srca, baš naprotiv holesterol je od vitalnog značaja za tijelo i bilo kakav pokušaj njegovog snižavanja može imati pogubne posljedice, posebno kako starimo. Postali smo društvo toliko opsjednuto jedenjem hrane niskog holesterola i masnoće da se sada mnogi zdravstveni stručnjaci pitaju koje su posljedice toga, kao i brojnih lijekova koji se uzimaju za snižavanje holesterola.

6. Većina sa dijagnozom depresije to nije 

Britanski naučnici tvrde da “Prozac”, “Seroxat” i slični antidepresivi djeluju kao lažni, placebo lijekovi i nisu učinkoviti.

Do rezultata, objavljenih u u časopisu “PloS Medicine”, došli su analizom 47 kliničkih studija, od kojih su neke bile sve do danas nedostupne javnosti. Osim toga, danas je svaki četvrti čovjek u zapadnom svijetu depresivan – a nameće se pitanje kako je to moguće i zašto tako nije bilo prije? Prevelika koncentracija na sebe i vlastitu sreću te taj nametnuti ideal sretnog života mnogima daje iluziju da su bolesni, iako se možda samo nalaze u prirodnoj, lošijoj životnoj fazi.

7. Postoje sigurne doze hemikalija u lijekovima 

Nivoi hemikalija u lijekovima su “prihvatljivi” od strane industrije i regulatornih standarda, ali naša izloženost “prihvatljivim nivoima” drugih toksičnih hemikalija koje u našem tijelu ulaze u interakciju i izazivaju razne probleme nikad nisu uzeti u ozbiljno razmatranje.

Ne postoji sigurna doza otrova jer tijelo prepoznaje i najniže doze i odmah stvara upalne procese i imunološki odgovor kako bi se borio sa stranim tijelom. Toksične hemikalije se sada nalaze svuda, u školama i na našim radnim mjestima. Oni uzrokuju postepeno propadanje svakog sistema u našem tijelu i uzrokuju mnoge bolesti. Vrlo je teško otkriti koja hemikalija izaziva koju bolest.

Izvor: avaz.ba