Zašto pomjeramo kazaljke unazad i unaprijed?.

Posljednjeg vikenda u oktobru pomjeramo kazaljke sata unazad i tako se, svake godine, vraćamo na zimsko, prirodno računanje vremena. To je zato što svakog posljednjeg vikenda u martu pomjeramo kazaljke u suprotnom smjeru i koristimo takozvano ljetnje vrijeme. Zašto ih uopće i pomjeramo? 

Sistem pomjeranja kazaljki sata, koristi se kako bi se što bolje iskoristilo dnevno svjetlo. Cijela ideja zasniva se na okolnosti da u januaru sunce izlazi oko osam sati, a zalazi oko 16, dok u julu, kad je dan znatno duži, izlazi prije pet, a zalazi poslije 21 sat. Budući da ljudi svoje dnevne aktivnosti započinju u isto vrijeme tokom cijele godine, obično oko sedam sati, sredinom ljeta se tako “gubi” skoro dva sata dnevnog svjetla. Ni danas ne postoji jedinstven, planetarni sistem prelaska na dogovoreno vrijeme i države to obično rješavaju lokalno – uglavnom se tokom izabranog vikenda kazaljke pomjeraju za jedan sat, ali je u nekim zemljama to pomjeranje samo pola sata.

 U Evropi, bez Islanda i Rusije, postoji takozvano evropsko ljetno računanje vremena, koje se ukazno koristi i u Crnoj Gori. Sistem se koristi tek oko sto godina, od 1916. godine, ali izazvao je žestoke polemike u nekim zemljama, kao što su Rusija i Sjedinjene Države, koje su često mijenjale sistem koji koriste. Zbog pomjeranja kazaljki, popodne imaju više dnevnog svjetla nego prijepodne, ljudi svoje aktivnosti obavljaju po danu pun sat duže, zbog čega su uglavnom i sretniji. No, to nije jedini razlog. Neke analize u SAD pokazuju da se pomjeranjem kazaljki štedi između 500 miliona i milijardu dolara godišnje. Uz više dnevnog svjetla, trgovački lanci i ugostitelji ostvaruju bolji promet, dok istovremeno raste broj sportskih aktivnosti i turističke organizacije bilježe dodatan prihod. .

Zanimljivo je i da se broj saobraćajnih nesreća smanjuje za oko jedan posto, što se objašnjava dužim periodom bolje vidljivosti. Uz to, manje energije se troši na osvjetljenje i grijanje, čime se tokom dužeg perioda, postižu energetske uštede između 0,5 i 1 posto.  U međuvremenu, poslanici Evropskog parlamenta, pozivajući se na sve više dokaza o negativnom utjecaju pomjeranja sata dva puta godišnje, traže promjenu evropske direktive i ukidanje ljetnjeg računanja vremena, rekao je češki europarlamentarac Pavel Svoboda. - 


Naučna istraživanja su pokazala da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata - rekao je Svodoba, lider neformalne radne grupe europoslanika okupljene oko te inicijative.  Svoboda je kazao da je ljetnje računanje vremena uvedeno da bi se uštedjela energija, ali da taj cilj nikada nije ispunjen. On je dodao da je istraživanje jasno pokazalo da je ukidanje promjene vremena korisno za 510 miliona građana.  Svoboda je rekao da će ta neformalna radna grupa za ukidanje ljetnjeg računanja vremena dati prijedlog rezolucije koja traži od Evropske komisije da njen prijedlog zvanično uputi predlog evropskim poslanicima. Inače, u nedjelju, 29. oktobra, u tri sata ujutro završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena pomjeranjem kazaljki za jedan sat unazad.  Ljetno računanje vremena završava tako što se pomjeranjem za jedan sat unazad vrijeme u tri sata ujutro računa kao dva sata. Zimsko računanje vremena trajat će do posljednjeg vikenda u martu iduće godine.  

Izvor:http://avaz.ba